Crkva Svetog Jeronima u Štrigovi
Prekrasna barokna pavlinska crkva s dva snažna zvonika, jednobrodna je građevina s trolisnim svetištem koje je svođeno susvodnicima nad oktogonalnim tamburom, građena je između 1738. i 1749. godine.
U crkvi je izvorni crkveni inventar, a u svetištu su očuvane orginalne freske Ivana Ranglera, najpoznatijeg hrvatskog baroknog majstora freske. Crkva je podignuta na mjestu gdje je drvenu proštenjarsku crkvu podigao još 1447. godine grof Fridrik Celjski. Za Sv. Jeronima mislilo se da je rođen u Štrigovi. Papa Nikola V. izdao je crkvi posebnu poslanicu u kojoj je obećao oprost grijeha i druge milosti svima onima koji će hodočastiti u Štrigovu.

Franjevački samostan i crkva Svetog Nikole u Čakovcu
Grof Nikola Zrinski utemeljio je drveni Franjevački samostan u Čakovcu 1659. godine kada je doveo sinove Sv. Franje u Međimurje, dok je 1702. započela gradnja zidanog Franjevačkog samostana kao prve tvrđe čakovečke gradske jezgre. Gradnja crkve započela je 1707. godine, a posvećena je 1750. Crkveni zvonik građen je od 1753. do 1757. godine. Župa Svetog Nikole u Čakovcu osnovana je 1789. godine.

Župna crkva Svetog Jakoba u Prelogu
Crkva je građena od 1758.-1761. godine, i najvredniji je kulturno-povijesni spomenik u gradu Prelogu. Gradili su je štajerski majstori, a jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj koja je svođena križno bačvastim svodom plitkih kupola oblikovanih poput baroknih medaljona. Crkva je prostorno jedinstvena s tlocrtno zaobljenim svetištem. Posebna vrijednost u opremi crkve je glavni oltar u koji su ukomponirana tri oltara različitih titulara: Sv. Jakoba, Sv. Josipa i Sv. Ivana Nepomuka. Taj jedinstveni primjer kompozicije oltarskog retabla rad je Josipa Hermana, vodećeg majstora čuvene stolarske radionice u Grazu. Skulptorski osmišljene oltare izradio je kipar Vid Königer iz Graza. Stručnjaci smatraju oltar u Prelogu njegovim vrhunskim dostignućem.

Kompleks nekadašnjeg pavlinskog samostana Svete Jelene u Šenkovcu
Pavlinski samostan u Šenkovcu osnovali su tadašnji feudalni gospodari Međimurja, braća Stjepan i Dionizije Lacković 1376. godine. Grof Herman Celjski 1420. godine dao je samostanu posjed Šenkovec, a kralj Matija Korvin 1467. godine posjed Mačkovec te im potvrdio sve ranije stečene posjede i prava. Prvi samostanski objekti sagrađeni su u 14. stoljeću, a početkom 15. stoljeća grof Herman Celjski dao je dograditi samostan i preurediti crkvu. U konzervatorskim istraživanjima devedesetih godina 20. stoljeća u svetištu crkve otkrivene su prekrasne gotičke freske, jedinstvene u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Freske datiraju iz 14. stoljeća, a djela su talijanskih slikara iz kruga Vitalia da Bologne. Samostan je često stradavao u požarima, najteže 1695. godine i potesima 1738. i 1880. godine. Sačuvano je do danas ostalo samo svetište nekadašnje samostanske crkve, a u temeljima je vidljiva gronica obitelji Zrinski koju je 1559. godine dao sagraditi Nikola Zrinski Sigetski.

Župna crkva Sedam žalosti blažene djevice Marije i Sv. Križa u Kotoribi
Najveća je crkva u Međimurju koju nazivaju Međimurska katedrala. Župa je utemeljena 1789. godine.

Župna crkva Svetog Martina na Muri
Gotičko-barokizirana crkva najvrednije je spomenik u Sv. Martinu na Muri. Ta se župa spominje već 1334. godine (SANCTI MARTINI). Prvo je bila izgrađena drvena crkva da bi polovicom 15. stoljeća bio sagrađen najveći dio svetišta. Svetište je poligonalno, a nadsvođeno je vrlo uspjelim kasnogotičkim mrežnim svodom, koji nosi deset konzula. Zanimljivi su jer imaju uklesane motive bilja te likove anđela. Kustosija ove crkve nastala je 1567. u kamenu vapnencu s tragovima crvene boje. U crkvi se nalaze vrijedne gotičke zidne slikarije. Sakristija je izgrađena 1777. godine, a tabulat na stropu lađe zamjenjen je 1779. godine.